 |
 |
| 23.05.2013. |
|
tel. 01 / 4810 714 |
fax. 01 / 4810 735 |
 |
|
|
|
|
|
 |
 |
| |
 |
 |
| OD 24.09.2008. |
DO 02.11.2008. |

NINO VRANIĆ: ZAGREBAČKI MOTIVI
Pred nama je 20 fotografija doživljenih okom senzibilnog majstora fotografije iz vremena već pomalo zaboravljnih zagrebačkih krajolika. Nino Vranić nas, na njemu osebujan i svojstven način, uvodi u svoj svijet crno bijelih fotografija otškrinuvši nam vrata ne tako davne zagrebačke prošlosti. |
 |
Pred nama je 20 fotografija doživljenih okom senzibilnog majstora fotografije iz vremena već pomalo zaboravljnih zagrebačkih krajolika. Nino Vranić nas, na njemu osebujan i svojstven način, uvodi u svoj svijet crno bijelih fotografija otškrinuvši nam vrata ne tako davne zagrebačke prošlosti. Pažljivim odabirom raznolikih motiva od jednostavne kompozicije do nostalgičnih detalja uokviruje tadašanju zbilju. Od ponekih rijetko primjećenih krovova prekrivenih snijegom do motivski običnih detalja gotovo derutnih fasada i ulica koje samo oživljavaju i ritmiziraju pojedini prolaznici, konji, fijakeri i stari automobili, on personificira Zagreb. Svoju zaljubljenost u Zagreb prikazuje pomno izabranim kadrovima koji u nekim trenucima žive svoj skriveni vlastiti život. Prikazom različitih perspektivnih gledišta i korištenjem perspektivnih skraćenja ritmizira i obogaćuje kompoziciju fotografije. Svijetlo koje ima bitnu ulogu u njegovim radovima služi kao još jedno od oruđa u prikazima svakodnevice. Istančani ukus i oko za odabir detalja stapa njegove radove ovog ciklusa u harmoničnu i jedinstvenu cijelinu prožetu neskrivenom ljubavlju prema svom gradu. Ogoljena svakodnevica kroz pojedine skrivene i dobro nam poznate djelove grada Nino Vranić približava nas duhu i atmosferi tadašnjeg vremena čineći nas pomalo sjetnima i nostalgičnima.
Marta Kuliš, rujan 2008. godine. |
 |
|
Životopis:
Nikola, Nino Vranić rođen je 7. travnja 1933. godine u Bileći. Fotografijom se bavi od 1949. godine. Od 1954. do 1989., zaposlen je kao fotograf Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu nakon čega djeluje kao samostalni umjetnik. Član je Udruženja primijenjenih umjetnika Hrvatske te majstor fotografije (Excellence FIAP) i Foto-kluba Zagreb. Od svoje prve samostalne izložbe Fotografije 1962. godine u Društvu arhitekata Hrvatske pa do danas izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Opremio je brojne kataloge i monografije najpoznatijih likovnih umjetnika u Hrvatskoj, a objavljene su mu monografije Krajolici (1986.) i Zagreb (2001.) za koje je predgovore napisao Vladimir Maleković. |
|
 |
 |
 |
 |
 |
|
| OD 19.10.2009. |
DO 31.10.2009. |
TEOFIL DABO: PAŠKI PLETER
U ponedjeljak, 19. listopada u 20 h, u foto galeriji KIC KLUB, održat će se otvorenje izložbe fotografija paškog umjetnika Teofila Dabe.
Serijom fotografija iz ciklusa "Paškog pletera" Teofil Dabo uvodi nas na ovoj izložbi u svoj svijet neobičnih oblika, čudesne egzotike te carstva stijena i kamenjara u svojem potpuno prirodnom okruženju i ljepoti otoka Paga. Svojim aparatom bilježi suptilne igre svjetlosti i sjena na oporom paškom kamenu i pomno interpretira odabrane motive na osebujan način. Autorova ljubav prema zavičajnom krajoliku otkriva se u pažljivom odabiru motiva koji pričaju svoju vlastitu priču i približava nas nekim, daleko od očiju, skrivenim kamenim strukturama kojima otok Pag obiluje.
Izložba ostaje otvorena do 31. listopada 2009. |
|
| :: opširnije |
 |
 |
|
| OD 26.05.2009. |
DO 30.06.2009. |
Izložba fotografija Davora Rostuhara "Džungla"
Fotografije Davora Rostuhara snimljene tijekom tog putovanja ponajprije su reportažne, putopisne fotografije na kojima možemo vidjeti običaje i način života Banggatunga. Autor tako prati životnu svakodnevnicu svojih domaćina, ulazi u njihove kuće visoko na drveću, penje se s njima, snima ih dok prikupljaju hranu, odlaze u lov i obavljaju razne radove. |
|
| :: opširnije |
 |
|
| OD 23.04.2009. |
DO 25.05.2009. |
Izložba fotografija „METROPOLIS“ Damir Širola
Birajući Gotovca, autor tematizira problem, danas u najmanju ruku jednako aktualan kao i u vrijeme Gotovčevih prvih performansa – nesposobnost suvremenog društva, dijelom iz neznanja, dijelom zbog nezainteresiranosti i površnosti, da razumije važnost kontinuiteta i kulturnog naslijeđa. |
|
| :: opširnije |
|
 |
 |
|
 |
|
|
|
|
 |
| |
 |
 |
|