Izložba slika: SANDI ČERVEK (Slovenija)

Za Sandia Červeka možemo reći da je slikar čije djelo ima iznimno veliku recepciju na suvremenoj slovenskoj likovnoj sceni. Kad tu činjenicu spominjemo i ovom prigodom tada podsjećamo na taj izniman interes za njegovo slikarstvo koji se pokazuje respektabilnim u sredini u kojoj je stvarano.

Reprodukcije:

ČERVEK – SLIKAR „CRNE” SVJETLOSTI

Za Sandia Červeka možemo reći da je slikar čije djelo ima iznimno veliku recepciju na suvremenoj slovenskoj likovnoj sceni. Kad tu činjenicu spominjemo i ovom prigodom tada podsjećamo na taj izniman interes za njegovo slikarstvo koji se pokazuje respektabilnim u sredini u kojoj je stvarano. Naime, hoćemo naglasiti da je primijećeno i apostrofirano upravo u vlastitom domicilnom prostoru, te da o toj značajnoj recepciji ovdje trebamo nešto više reći. A tome u prilog svakako govori i činjenica da su ga likovni kritičari (ne samo slovenski!) u svojim komentarima i teorijskim interpretacijama visoko vrednovali u suvremenom (također, ne samo slovenskom!) likovnom kontekstu. Stoga i možemo konstatirati da je i učestalim samostalnim izložbama u uglednim galerijama, izložbenim prostorima i muzejima potvrđivao tu svoju autorsku osobnost uspjevši je pozicionirati kao privlačnu temu mnogim povjesničarima umjetnosti i likovnim kritičarima,teoretičarima suvremene umjetnosti, galeristima, kao i drugim akterima i promicateljima novih estetskih vrijednosti u društvenim i umjetničkim krugovima. Ono pak što je poznato i akceptirano u slovenskom suvremenom slikarstvu kao vrijednost prihvaćeno je i u drugim nacionalnim kontekstima. A Červekovo djelo predstavljano je na samostalnim ili skupnim izložbama izvan matičnog prostora, a to je, kao što možemo primijetiti dalo ploda jer je vrlo brzo zapaženo od kritike i kulturne javnosti i u drugim sredinama. To se naročito primijetilo u našoj sredini, gdje ga uz druge „naše” Slovence, a napose one srednje i mlađe generacije prepoznajemo u impozantnom nizu od Gnamuša Prančiča, Vrezeca, Počivavšeka do Gumilara i Lozara … kao dobro nam znane umjetnike. Tako smo Červeka na hrvatskoj likovnoj sceni imali prigode bolje upoznati u dva njegova dosadašnja samostalna nastupa. Najprije u Rijeci sa Zdenkom Žido u Galeriji „Kortil” (2003.), a potom u Varaždinu u Galeriji „Zlatni ajngel” (2004.) pobudivši zamjetan interes kritike kao stvaratelj s izgrađenim likovnim jezikom na premisama univerzalnih vrijednosti koje relativiziraju svaki lokalni kontekst, odnosno, involviraju ga u suvremeni civilizacijski kod.
Iščitavajući prvenstveno te njegove autorske vrijednosti koncipirane isključivo s likovnim sredstvima, kritika ih je i apostrofirala, primjerice, izborom njegovih recentnih radova na intrigantnoj tematskoj izložbi „Kontrolirana gesta” (1988.) već prije dvadeset godina usustavljujući ga u zajedničku duhovnu baštinu kao „primjer novog enformela i apstraktnog ekspresionizma”. Zato i širenje Červekova stvaralaštva preko „zavičajnih” rubova pratimo kroz vrijeme kao njegov prirodan rast u širem prostoru jer mu je autentična zavičajnost u općeljudskim duhovnim zasadama prožela smisao postojanja na univerzalnim načelima.
A upravo je o njima slovenska likovna kritika i govorila prepoznajući u Červekovu stvaralaštvu te visoke intelektualne i duhovne vrijednosti koje su determinirale njegov izraz. Tako je u iscrpnoj studiju o Červekovu dosadašnjem stvaralaštvu Robert Inhof naglasio da:„Unatoč Červekovom dosljednom i namjernom ninteresiranju za sadržaj njegovi su radovi kroz sve faze njegovog stvaranja ispunjeni značenjima koja se referentno pozivaju na vrlo složena i zahtjevna filozofska, teološka, psihološka i antropološka pitanja. ”Upravo su kroz ove teorijske „prozore” i drugi kritičari, Lev Menaše, Jure Mikuž, Janez Balažić, Franc Obal…. promatrali u Červekovom slikarstvu problematiziranje tih duhovnih vrijednosti u našem vremenu i prostoru kao djelo koje propituje temeljne egzistencijalističke dvojbe suvremenim likovnim jezikom.
A ishodište Červekova likovnoga izraza možemo slijediti u velikoj i u živoj liniji koju su povukli veliki majstori slikarstva: snažna duhovnost Francisca Goye nije prestala emanirati tragizmom svoje poetike i svijetlošću svojega slikarskog umijeća i u crnim bojama prožimajući stvaralaštvo mnogih naših suvremenika tamnim sjajem. A putanja te linije prepoznatljiva je u djelima klasika suvremene umjetnosti, Ada Reinhardta, Pierra Soulagesa i u drugim brojnim inačicama u kojima je Červekov prilog tu liniju dinamizira i aktualizira. Možda nije primjetna u njegovu radu neka izravno slikarska,da tako kažemo Gnamušova blizina, ali se golema energija koju emanira njegovo djelo prepoznaje nadasve kao specifična duhovnost u radu mnogih suvremenih slovenskih umjetnika, pa i u nekim segmentima Červekova likovnog jezika.
A Červekov likovni izraz koncipiran na simboličkoj višeslojnosti crne boje energizira površinu platna „reljefnom” strukturom svjetlosti u kvadratnim i pravokutnim „ekranima” koji njezin mistični sjaj ne „emitiraju” virtualnim već slikarskim sredstvima. Onim istim sredstvima u kojima je svjetlost gradbeni element po kojemu slikarsko djelo i funkcionira u živoj materiji crne boje izražavajući se puninom svojega likovnog jezika. U minuciozno komponiranom prostoru „crna” svjetlost u kružnom gibanju produbljuje njegovu likovnu strukturu i emanira tajanstvenim i mističnim konotacijama.

Milan Bešlić

Samostalne izložbe:
1982. Bohinjska Bistrica,Kulturni dom (Červek,Frelih,Sever)
1984. Murska Sobota,Klub mladih
1985. Murska Sobota,Klub mladih
1986. Murska Sobota,KC Miško Kranjec DE Galerija, Ljubljana,Iskra Commerce
1987. ljubljana,Koncertni atelje DSS
1989. Ljubljana, Cankarjev dom
Maribor,Izložbeni salon Rotovž
Kopar,Galerija Meduza
Murska Sobota,KC Miško Kranjec
Maribor,Galerija 88
1990. Koper, Galerija Meduza
Ljubljana,Mala galerija
Murska Sobota,KC Miško Kranjec
Ljutomer,Galerija Ante Trstenjak
Naribor,izložbeni salon Tehničkog fakulteta
Ljubljana,Galerija GT
1992. Ljubljana,Galerija Equrna
Tolmin,Galerija knjižnice Cirila Kosmača
Radenci,Galerija Medikoss
1993.Ljubljana, Cekinov grad,
Ptuj, Romanski palacij u dvorcu
1994.Murska Sobota,Galerija Murska Sobota
Koper, Galerija Meduza
Maribor, Izložbeni salon Rotovž
1995.Murska Sobota,Likovni salon Pumurske banke
1996.Gmund,Galerie Gmund,(Sandi Červek,Ivo Prančić)
Ribnica na Dolenjskom,Glerija Miklova hiša
Ljubljana,Galerija Equrna
1997.Maribor,Šula2 )Červek,Bresnik,Reis,)
Pliberk/Bleiburg,Falke&Kuhn Galerie
Moravske Toplice,Općinski salon
1998.Radenci,Galerija muzeja Radenske
1999.Murska Sobota,Galerija Murska Sobota
2000.Maribor,Galerija Šula2
Koper,Galerija Loža
Ptuj,Galerija Šula3
Ribnica na Dolenjskom,Galerija Miklova hiša
Ljubljana, Bežigradska galerija
2002.Murska Sobota,Galerija Murska Sobota (Sandi Červek, Zdenka Žido)
2003.Rijeka, Galerija Kortil (Snadi Červek,Zdenka Žido)
Nova Gorica, Mestna galerija Nova Gorica
2004.Varaždin,Galerija Zlatni ajngel
2005.Maribor,Galerija za umjetnost Maribor
Ljubljana,Galerija Equrna
2006. Ljubljana, Galerija Hest
2007.Ingolsladt, Stadtische Galerie im Theata Ingolsldt
2008.Kostanjevica na Krki, Galerija Božidar Jakac

Životopis:

Sandi Červek počeo je izlagati u drugoj polovici 1980.-ih kao pripadnik naraštaja koji se izravno okrenuo apstraktnoj umjetnosti i tradiciji modernizma. Njegova vrlo materijalna platna reminiscencija su na postupke i oblike Informela i minimal arta, a koncepcijski zatvara tematske cjeline u kojima problematizira “crnu svjetlost”. U recentnom izboru u Galeriji Forum, autor se predstavlja sa svojim crnim slikama “kadriranim” u kvadratnim i pravokutnim formama.

Sandi Červek rodio se 19.7. 196o.godine u Murskoj Soboti, Slovenija.
Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani završio je 1985. godine u klasi prof. Gustava Gnamuša. Bavi se slikarstvom, crtežom, grafikom, ilustracijom i grafičkim oblikovanjem. Godine 1988.kao stipendist Ministarstva kulture
Republike Slovenije duže je vrijeme boravio u New Yorku.
Živi i radi u Murskoj Soboti.

Nagrade i priznanja:
1988. Nagrada Društva likovnih umjetnika Maribor
1989. Ljubljana, Likovni rad mjeseca, priznanje
1990. Murska Sobota, Nagrada općine Murska Sobota za slikarska dostignuća,
1992. Murska Sobota, Velika nagrada međunarodne izložbe Pannonia ´92.
Ljutomer,1. nagrada organizatora na 3. slikarskom
Ex-temporu Ljutomer ´92.
1993. Ljubljana, Fundacija Rembrandt, Rembrandtov cekin

Fotografije s otvorenja: