KAZALIŠTE ZA DJECU

KAZALIŠTE ZA DJECU
Djeca su najzahvalnija publika. Ali i najkritičnija i najvažnija. Kako raditi predstave za djecu koje malim gledateljima pristupaju s ozbiljnošću, bez podilaženja i zadržavaju visoku umjetničku i produkcijsku razinu? Koje su produkcijske a koje umjetničke posebnosti kazališta za djecu? Koliko se kazalište za djecu razlikuje od kazališta za mladih i kakvo bi kazalište za djecu trebalo biti a da ga djeca (i manja i starija) danas žele gledati?
Gosti: IVICA ŠIMIĆ, umjetnički ravnatelj Kazališta Mala scena i NIKOLA ČUBELA, ravnatelj Zagrebačkog kazališta lutaka
Voditeljica: LIDIJA ZOZOLI, kazališna kritičarka

ARHIPELAG GASTARBEITER: SVIJET DRAGE TRUMBETAŠA

Posebna projekcija
u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika i Zagreb filmom

Krsto Papić: Specijalni vlakovi, 1972.
Zoran Tadić: Dernek, 1975.
Bogdan Žižić: Gastarbajter Trumbetaš, 1977.

Tri klasična kratkometražna filma hrvatskih autora dio su projekta koji uključuje i izložbu u Domu HDLU-a (2.-28. ožujka 2010.), te književnih večeri i diskusija u Knjižnici Bogdana Ogrizovića (7. i 13. ožujka 2010.).
Nakon projekcije održat će se razgovor s autorom trećeg filma, Bogdanom Žižićem.

Voditelj: Vladimir Cvetković Sever

GEOPOLITIKA HUMANITARIZMA

Strateški se humanitarizam razlikuje od humanitarizma karitativnog tipa, jer nastoji instrumentalizirati humanitarne katastrofe u svrhu geopolitičkih interesa.
Predavač: mr. sc. JURE VUJIĆ

KAKO BI TREBALI GOVORITI HRVATSKI MAGARCI?

(sociolingvistika sinkroniziranja animiranih filmova)
Kina je sinkronizacije animiranih filmova zabranila, Iran ih potiče, Québec se uzbunio kada je jedan sivac progovorio pariškim slengom… A mi?
Kako Zagreb i Split vide sebe, jedan drugog i ostale, a kako ostali njih, zašto u sinkronizacijama nema Rijeke i Osijeka, slavonskih i istarskih govora…?
Konačno, kojim jezikom govore negativci u crtićima?
Dođite i doznajte…
Sudjeluju:
IVO ŽANIĆ, IVO PRANJKOVIĆ, VELIMIR PIŠKOREC, ALEKSANDAR CVJETKOVIĆ, SHREK I KRUNO LOKOTAR

SAČUVANO SREBRO: RESTAURIRANJE HRVATSKE FILMSKE ARHIVSKE GRAĐE

Očuvanje domaće filmske baštine ozbiljan je, zahtjevan, nimalo jeftin, a beskrajno važan posao. Bez restauratora i arhivara, cjelokupna povijest hrvatske kinematografije bila bi osuđena na polagano i bespovratno propadanje.
S druge strane, upravo složena tehnička priroda ovog posla dovodi do čestog nerazumijevanja njegove prirode i ciljeva s kojima se izvodi. Kako bi razjasnio aktualnu situaciju, predstavio što je dosad učinjeno po ovom pitanju i ukazao na najvažnije izazove koji pred nama stoje, KIC je okupio autoritativne sugovornike koji će pružiti temeljit uvid u cjelokupnu temu.
Voditelj: VLADIMIR CVETKOVIĆ SEVER

UPRAVLJANJE OSOBNIM FINANCIJAMA - KAKO USKLADITI PRIMANJA I TROŠKOVE?

Besplatne radionice za građane četvrtkom u 17 sati
Svaka radionica preporučljiva je za maksimalno 20 polaznika.
Predviđeno trajanje radionice je 90 minuta, ili malo duže.
Prijave za radionicu na tel: 01/48 60 080 (pon-pet 9:00 - 16:00) ili e-mail: radionica@hub.hr; www.hub.hr .
Radionica nije financijsko savjetovanje, već pruža metode koje mogu pomoći u planiranju i upravljanju osobnim financijama. Radionice organiziraju i provode 10 banaka članica Hrvatske udruge banaka (HUB)

PRIČE IZ VLASTITOG IZMETA

Ciklus PRIČE IZ TANJURA
Bez obzira na količinu interesa za tematiku prava životinja, ova predavanja namijenjena su svima jer daju životne informacije koje bi svaki pojedinac trebao znati.
Voditelj: VEDRAN ROMAC
U suradnji s udrugom Prijatelji životinja

DŽUNGLA

Predavač: DAVOR ROSTUHAR
Kao član Kluba za ekspedicionizam i kulturu Davor Rostuhar je u četiri godine izveo sedam ekspedicija u najzabačenije džungle svijeta, s ciljem potrage za odgovorom na pitanje: "Postoji li na ovom svijetu još uvijek apsolutna, praiskonska divljina?"
Nakon mnogo muka i lijepih trenutaka, (u Gvatemali, Amazoni i Novoj Gvineji), na posljednjoj ekspediciji u Zapadnoj Papui uspio je pronaći pleme koje još uvijek nije nimalo izmijenjeno civilizacijom te živi arhajskim načinom života. Klan Banggatung gradi kuće na drveću, živi od lova i sakupljanja, te čak u ponekim slučajevima prakticira kanibalizam...
Uz projekciju fotografija Davor Rostuhar govorit će o posljednje tri ekspedicije koje su vodile do tog otkrića kao i o načinu života klana Banggatung kojeg je pokušao dokumentirati.
Isto predavanje je premijerno održano u Zagrebu u svibnju 2009 ispred 500 ljudi, a potom u još 15 gradova Hrvatske i susjedstva, ispred sveukupno više od 2000 ljudi.

STRATEGIJE ZAVOĐENJA

Na djelu su strategije zavođenja kada represija postaje bezbolni pristanak i kada otpori postaju društveni ispusni ventili.
Predavač: mr. sc. JURE VUJIĆ

TEME ZA ZATAMNJENU DVORANU: GDJE JE DANAS FILMSKA GLAZBA?

Filmska se glazba nekoć shvaćala kao neodvojiv dio filmskog pripovijedanja. U proteklom desetljeću, međutim, taj se stav promijenio. Namjesto velikih simfonijskih partitura, hitovi Hollywooda popraćeni su eklektičnom zvučnom paletom nastalom produkcijski koliko i skladateljski. Neovisne američke produkcije sve češće žele zvučati kao neovisni glazbenici. Prestižne europske produkcije često odabiru izostaviti narativnu glazbu iz pripovjednog rekvizitarija. A na svim kontinentima posao skladatelja postaje sve bliži poslu miksera zvučnih efekata.
Sudjeluju:
DALIBOR GRUBAČEVIĆ, skladatelj (Duh u močvari, Tesla, Zajedno),
DANIJEL LEGIN, skladatelj i kritičar filmske glazbe
Voditelj: VLADIMIR C. SEVER

ORFEJ - POČECI GRČKE KULTURE

O Orfeju danas ima toliko malo povijesnih podataka da neki čak sumnjaju da je ikada i postojao. Međutim, veliki grčki filozofi, poput Pitagore, Empedokla i Platona, smatrali su Orfeja povijesnom ličnošću, a njegovo je učenje nedvojbeno izvršilo snažan utjecaj na njihove, ali i na mnoge druge filozofske škole.
Predavač
NATAŠA ŽAJA
U ORGANIZACIJI KULTURNE UDRUGE NOVA AKROPOLA
CIJENA ULAZNICE 15 KN

PREDSTAVLJANJE KNJIGE «GALERIJA FORUM 1969. – 2009.»

U POVODU OBILJEŽAVANJA 40 GODINA GALERIJE FORUM
O knjizi će govoriti IVICA LOVRIĆ, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, IGOR ZIDIĆ, GORAN PAVLETIĆ, ravnatelj KIC-a i MILAN BEŠLIĆ, predsjednik Savjeta Galerije Forum.

GALERIJA FORUM 1969. – 2009.

Prva izložba u Galeriji Forum otvorena je 14. srpnja 1969. godine, a s njom je predstavljena i programska koncepcija galerije.
U tadašnjoj galerijskoj prezentaciji umjetničkog djela Galerija Forum unijela je znatne programske i organizacijske promjene, pokrenuvši izložbenu djelatnost na visokim profesionalnim kriterijima i znatno obogaćujući likovnu produkciju u našoj sredini. No, treba istaknuti da je čestim samostalnim izložbama uglednih umjetnika, (što se u kasnijem razdoblju iščitava u impresivnom nizu!) dinamizirala izložbenu djelatnost na zagrebačkoj i hrvatskoj likovnoj sceni. Društveno je aktualizirala i stručno problematizirala u profesionalnoj galerijskoj obradi polivalentnost suvremenog likovnog jezika, čime je Galerija Forum davala itekako vrijedan prilog u promicanju tih vrijednosti u hrvatskoj i europskoj umjetnosti i kulturi, izrastajući iz izložbe u izložbu u autoritativnog promotora i promicatelja visokih likovnih vrijednosti.

Na katalogu ove izložbe prvi se puta pojavljuje i logotip GF kojega je, uz katalog i pozivnicu, grafički oblikovao Ante Kuduz i na tom će se dizajnerskom predlošku nastaviti tiskati katalozi i sljedećih godina. Logotip Galerije Forum – GF (uz neznatne korekcije) dugi je niz godina bio i njezin zaštitni znak, kao što je to i danas, ali s promijenjenim vizualnim identitetom kojega je isti autor oblikovao 2003. godine. Programska koncepcija Galerije Forum manjim je dijelom, ali, ipak, u svojoj osnovnoj zamisli, prezentirana hrvatskoj kulturnoj javnosti upravo s djelima njezinih članova na prvoj zajedničkoj izložbi. Njome su i otvorili prostor Galerije, ne samo svojim članovima, već i drugim umjetnicima i brojnim suradnicima koji su počeli intenzivno surađivati s novom institucijom.

Među utemeljiteljima – članovima Galerije Forum koji su je svojim radovima na prvoj izložbi i predstavili javnosti, sudjelovali su: Edo Murtić, Kosta Angeli Radovani, Raul Goldoni, Zlatko Prica, Oton Postružnik, Ivan Lovrenčić, Frano Šimunović, Ksenija Kantoci, Stevan Luketić, Ante Kuduz, Belizar Bahorić i Nikola Reiser. Među utemeljiteljima Galerije Forum je i pjesnik i likovni kritičar Vlado Gotovac. Njima se vrlo brzo pridružuju i drugi članovi: Goranka Vrus-Murtić, Nives Kavurić-Kurtović, Šime Perić, Josip Diminić, Dalibor Parać, Marija Ujević-Galetović, Ivo Šebalj, te kasnije: Stanko Jančić, Ivo Friščić i Zlatko Keser. Iz članstva se, nakon kratke suradnje, povlače: Ksenija Kantoci, Frano Šimunović, Stevan Luketić, Virgilije Nevjetić i Ivo Šebalj.
S vremenom se članstvo mijenjalo. Radi koncepcijskih i estetskih, programskih, organizacijskih ili drugih razloga dolazilo je do razilaženja, ali podjednako i zbog onih prirodnih razloga, bolesti ili smrti, ili onih koji dolaze sa smjenom generacija, što je rezultiralo njegovim pomlađivanjem.

"Ova inicijativa", pišu u programskom tekstu njezini utemeljitelji 1969.godine, "potekla je i kao posljedica uvjerenja da je našem gradu potrebna galerija komornog karaktera (i ne samo jedna) koja bi oko sebe okupljala umjetnike, prezentirala njihova ostvarenja domaćoj sredini i maksimalno ih otvorila svijetu... Koncepcijska vrijednost za sve vrijednosti koje određuju našu likovnu sadašnjost i predviđaju budućnost jest i ostaje njen pokretač – dakle, galerija će nastojati da prati sve ono što je živo i vrijedno u okviru široko zacrtanog spektra svoga djelovanja, da okuplja i širi broj svojih članova koji će svoje interese moći ostvariti u društvenoj funkciji galerije."