VJERSKE NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ

okrugli stol u povodu Dana vjerskih sloboda
Moderator
Mr.sc. MARIO DUČIĆ
U ORGANIZACIJI HRVATSKE KRŠĆANSKE KOALICIJE

TIBETANSKA KNJIGA MRTVIH

Bardo Thödol ili Tibetanska knjiga mrtvih jedan je od najstarijih tekstova na tibetanskom jeziku. Potječe iz VIII. stoljeća, a pripisuje se indijskom učitelju yoge i ujedno osnivaču lamaizma, Padmasambhavi.
Ovaj sveti tekst koji se na Tibetu danas čita neposredno pred smrt i tijekom pogrebnog obreda, sadrži upute za nepoznati život nakon fizičke smrti. No, prvotno je služio kao vodič kroz život jer Tibetanci smatraju da čovjek živeći treba naučiti umirati, budući da je smrt samo jedno lice života.
Predavač: ANA JONČIĆ; U organizaciji kulturne udruge Nova Akropola: cijena ulaznice 15 kn

POSTOJI LI DUHOVNOST U „MODELU VRUĆEG VELIKOG PRASKA“?

Za jednog od najpametnijih ljudi današnjice Stephena Hawkinga američki predsjednik Barack Obama izjavio je: „Iz svojih nas je kolica poveo na putovanje do najudaljenijih i najčudnijih kutaka svemira te time razbuktao našu maštu i pokazao moć ljudskog duha!“, dok istovremeno, Stephen Hawking u svojoj knjizi „Teorija svega“ piše: „Bilo bi veoma teško objasniti zašto je svemir trebao početi baš na takav način, osim u slučaju da to jest djelo Boga koji je namjeravao stvoriti bića poput nas.“
Predavač: mr. sc. DAMIR GAL

IN MEMORIAM - VEDRAN ŠAMANOVIĆ

Odlaskom Vedrana Šamanovića hrvatska filmska scena nije izgubila samo vrhunskog snimatelja, odgovornog za niz najboljih ostvarenja naše kinematografije u proteklom desetljeću; nije izgubila samo inovativnog festivalskog voditelja, čiji je One Take Film Festival imao središnje mjesto u hrvatskoj festivalskoj ponudi; nije izgubila samo izuzetnog pedagoga koji je ljubavlju prema filmu zarazio sve koji su ga slušali; nije izgubila ni samo jednog od najtoplijih ljudi i najboljih prijatelja, premda je taj gubitak ono što najteže pada.
Vedran Šamanović bio je i vrstan, višestruko nagrađivan filmski autor. KIC mu odaje počast prikazivanjem svih njegovih autorskih radova nastalih u produkciji Kino kluba Zagreb i Hrvatskog filmskog saveza. Osamnaest naslova pretežito eksperimentalne naravi, u rasponu od filma Put u raj iz 1996. do filma Grad, gradovi iz 2004. godine, ostaju kao svjedočanstvo izuzetne darovitosti i ostvarene autorske osobnosti kojom se Vedran Šamanović zasvagda upisao u povijest hrvatskog filma.
Voditelj: VLADIMIR CVETKOVIĆ SEVER

MITOVI KAPITALIZMA

Što ako je mit o slobodnom tržištu velika prijevara? Suvremene bogate kapitalističke velesile primjenjuju dvostruke političke, gospodarske i monetarne standarde prema zemljama u tranziciji, a za sebe ih ne smatraju obvezujućim.
Predavač: mr. sc. JURE VUJIĆ

AVATARI VELIKOG EKRANA - Ciklus 21. stoljeće

Filmska gluma upravo prolazi prekretnicu s kojom se čak niti dolazak zvuka na velike ekrane potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća ne da usporediti. Razvoj tehnologija za prenošenje pokreta tijela i mimike lica s glumca na digitalno kreirane likove stvara mogućnost odvajanja glumačke izvedbe od tijela kojim se ona izvodi.
Pregled razvoja metodologije i tehnologije tih procesa – zvanih motion capture, performance capture ili, u najnovije vrijeme, emotion capture – ukratko će opisati suvremenu povijest vizualnih efekata, ali i otvoriti intrigantna pitanja o estetici procesa u kojem glumac postaje sam svoj lutkar i sam svoj animator.
Tribina će biti popraćena nizom isječaka iz filmova koji su ove tehnologije rabili, zaključno s Avatarom Jamesa Camerona.
Voditelj: VLADIMIR CVETKOVIĆ SEVER

HRVATSKI ETNO FILM

KOSTRENA SV. MIKULE, 2002., 28'50"
Film prikazuje tradiciju pomorstva u Kostreni, od zlatnog doba jedrenjaka u devetnaestom stoljeću pa sve do konca dvadesetog stoljeća. Prikazan je i običaj sajanja, tj. skupljanja milodara za siromašne pomorce, večer uoči dana Sv. Nikole.
Redatelj: Branko Ištvančić; snimatelj: Branko Cahun; montažer: Branko Siročić
Urednik i scenarist: Aleksej Pavlovsky
SE KRŠĆANSKO JE VESELO, 30'00"
Igrana rekonstrukcija predbožićnih i božićnih običaja u Podravskim Sesvetama. Priča o tipičnoj obitelji i načinu života tridesetih godina 20. stoljeća. Pripovjedač je Josip Cugovčan, a članovi HFD "Sesvečice" igraju sve uloge.
Redatelj: Dražen Piškorić; snimatelj: Mirko Vojanić; montažerka: Višnja Štern
Urednik i scenarist: Aleksej Pavlovsky

Voditelj: Vladimir C. Sever

MODERNI MANAGEMENT I VRIJEDNOSTI ISTOKA

Temeljne vrijednosti kojima se rukovode vodeći manageri zapada danas zaslužuju preispitivanja. Gramzivost kao jedan od pokretača zapadnjačkog tipa poduzetničkog djelovanja, u istočnjačkim se filozofijama izričito smatra karakteristikom koju treba obuzdati i kontrolirati. A to nije jedina kvaliteta koju nudi istok u uspostavljanju ljudskih vrijednosti kao samoregulatora globalnog poslovnog djelovanja. Primjeri tradicija Indije i Kine posebno su zanimljivi i vrijedni naše pažnje.
Predavač dr. VELIMIR SRIĆA
Organizator programa je Hrvatsko-indijsko društvo prijateljstva - HIDP

KONTINUITET SVIJESTI - ZNANSTVENI ARGUMENT ZA PRAVA ŽIVOTINJA

Gost: Mag. Dr. MARTIN BALLUCH

Martin Balluch rođen je 1964. godine. U Beču je diplomirao matematiku i astronomiju, a 1989. u Heidelbergu je doktorirao fiziku. Od 1990. do 1997. radio je kao asistent na engleskom sveučilištu Cambridge. Godine 1997. odlučio se odreći znanstvene karijere kako bi se posvetio borbi za prava životinja i vraća se u Austriju. Sav svoj rad posvetio je napretku pokreta za prava životinja, a od 2002. predsjednik je austrijske organizacije VGT - Verein gegen Tierfabriken. Diljem Europe, a i šire, drži predavanja o pravima životinja i aktivizmu. U Beču je 2005. doktorirao filozofiju na temu Etika životinja.
U suradnji s društvom “Prijatelji životinja”

Predavanje i projekcija etnološkog dokumentarnog filma: POHOD BUŠA

Autori filma: Domagoj Jović i Luka Šešo
Na tromeđi Mađarske, Hrvatske i Srbije, u mađarskom mjestu Mohaču od 19. stoljeća svake se godine u pokladno vrijeme tradicionalno održavaju pokladni ophodi specifičnih maski buša. Specifičnost ovih poklada stapanje je raznih kultura stanovnika Mohača. Hrvati su donijeli sam običaj maskiranja buša, karakterističan za Šokce iz Baranje, Srbi, koji čine petnaest posto stanovništva, ovom su običaju pridonijeli muzikom i plesovima koje plešu svi sudionici karnevala, samu muziku izvode Romi dok Mađari prepuštaju svoj grad i stanovnike ovom pokladnom "neredu".
Nakon projekcije o filmu i običaju buša govore: etnomuzikolog Jakša Primorac i etnolog Luka Šešo.