I evo raspleta...

Danas je održana tiskovna konferencija u povodu događaja prilikom kojih je nestala fotografija s izložbe Gorana Pavletića.

Konferenciju je vodila Hana Marta Jurčević Bulić, a sudjelovali su Emil Matešić, Goran Pavletić i Helena Margić.

Emil Matešić, ravnatelj KIC-a, naglasio je da je u tom događaju prepoznao prostor kreativne slobode koji što je neobjašnjeniji, to je autentičniji. Jer ako netko ima toliko snage, volje i motiva za tako nepromišljen potez, taj mora imati i drugih motiva i priča u sebi koje valja kapitalizirati i dati im prostora u umjetničkom, galerijskom kontekstu. Beuysova misao da je svaki čovjek umjetnik, Matešića je natjerala da se zapita što on kao pojedinac radi kako bi učino društvo boljim? Beuys je time želio ukazati da nam se kvalitetnije, tolerantije i inkluzivnije društvo smiješi kad stvorimo uvjete za raspad ostarjelih društvenih sistema ne bi li otvorili prostor i funkcionirali u društvenom organizmu koji će sam po sebi biti umjetničko djelo. Kao ravnatelj KIC-a smatra da je njegova dužnost, odnosno dužnost svih onih koji upravljaju javnim ustanovama u kulturi, koji vode muzeje, galerije, kazališta, mjesta stvaranja, omogućiti onima koji nas nadahnjuju na neki poseban način taj prostor slobode u kojem će oni postati umjetnicima i tako se približiti konceptu socijalne skulpture. I zato je Beuysova izreka „Svaki čovjek je umjetnik“ ugravirana na ulazu u KIC.

Na pitanje voditeljice kako je doživio ovaj neobičan čin i pozornost koju je izložba dobila u medijima, autor fotografije Goran Pavletić rekao je da ga je nakon prekrasnog otvorenja šokirala vijest o nestanku fotografije. Nakon razgovora s ravnateljem KIC-a, svidjela mu se ideja kako se dalje baviti tim događajem, no kad je krenula medijska lavina, učinilo mu se da je izložba pala u drugi plan. Dogodilo se da je u isto vrijeme dobio i dvije međunarodne nagrade za svoj rad.

Nazočnima se predstavila i Helena Margić. Ova diplomirana doktorica dentalne medicine koja trenutno radi u polivalentnoj ambulanti dentalne medicine u Sisku, velika je ljubiteljica umjetnosti i strastvena obožavateljica fotografije. Rekla je kako ni sama još ne razumije u potpunosti koji motiv stoji iza ovog čina. Osupnuta snagom emocija s fotografije, stajala je ispred nje dovoljno dugo da je svaka inhibicija nestala, te nije razmišljala o pravnim posljedicama. Kad je saznala za objavu na FB stranici oduševio ju je pristup situaciji. Dva dana smišljala je mail koji bi poslala gospodinu Matešiću, a javila se i autoru fotografije gospodinu Pavletiću s porukom isprike i željom za financijskom nadoknadom štete.

Na kustoski projekt, ponuđenu nagradu, koji će Helena Margić realizirati u KIC-u, nagnalo ju je vlastito iskustvo. Helena je bila žrtva nasilja 2012. godine sa posljedicom teške tjelesne ozljede desne ruke, točnije višestrukom frakturom gornje falange 4. prsta desne ruke. Nakon nekoliko operacija i smanjenog opsega pokreta na samo 10 %,. Naglasila je kako je morala sve naučiti raditi lijevom rukom, a manualna spretnost je ključna u njezinoj profesiji. Ono što ju je dotuklo je bio je odgovor pravnog sustava. To se dogodilo u njenom vlastitom stanu, a nasilnik je bio prijatelj njenog tadašnjeg partnera. Počinitelj je oslobođen svake krivnje i sve je proglašeno nesretnim slučajem. Naime, nadležne institucije gotovo su odmahnule rukom na njezin slučaj, a mučan je podatak da 25% - 30% svih ubojstava u Hrvatskoj otpada na ubojstva žena od strane bliskih muških osoba. U svjetlu svega toga odabrala je za temu femicid, pojam koji označava ubojstva žena, kao svoj kustoski projekt. Izložba će biti postavljena 25. 11. na međunarodni dan borbe nasilja nad ženama.
Helena nažalost fotografiju koju je uzela više nema, ona je izgubljena. Međutim, fotografiju je svejedno kupila i kao ispriku, poklonila je autoru jednu svoju fotografiju. Za kraj, Goran Pavletić obratio se prisutnima i sam potaknut da se uključi u projekt o femicidu. Naime, njegove fotografije u idućih će mjesec dana biti na prodaju po cijeni od 1000 kn, a polovica prihoda ići će za Autonomnu žensku kuću Zagreb. Prvi kupci bili su Emil Matešić i Helena Margić.