Na prvom Filmskom kurikulumu u 2024. godini, u ponedjeljak, 15. siječnja u 19
h, imat ćemo čast ugostiti Snježanu Tribuson, redateljicu koja je 1990-ih
probijala led muške dominacije u hrvatskom igranom filmu. Kao predigru vidjet
ćemo njen kratki film u stilu lažnog dokumentarca Tri ljubavne priče (2006), u
kojem se kroz fingirano dokumentarne izjave protagonistkinja razvijaju tri priče
o nasilju muškaraca nad svojim partnericama, oplemenjene crnim humorom.
Hrvatski filmski kritičari dodijelili su filmu nagradu Oktavijan za najbolji kratki
igrani film godine. Nakon toga slijedi priča o uspješnijoj potrazi za kvalitetnim
partnerom, hitoidna romantična komedija Tri muškarca Melite Žganjer (1998) u
kojoj se, slično filmu s prošlog Filmskog kurikuluma U raljama života (Rajko
Grlić, 1984), spajaju kičasti romantizirani pogledi na ljubav s realitetom
ljubavnih odnosa. I ovaj film osvojio je nagradu Oktavijan, ali i niz nagrada na
Pulskom filmskom festivalu.

POLAKO NIKUDA
eksperimentalno-igrani, romantični, Hrvatska, 2023 | Mjesto prikazivanja filma: Kulturno informativni centar KIC (Preradovićeva ul. 5)
REŽIJA: Damir Čučić
SADRŽAJ:
Film prikazuje glavne likove Olega i Martu primjenom postupka varijantne repeticije - isti događaj ispričan je dva puta za redom, samo što je drugi put izmjenjen. Oleg je student vizualnih umjetnosti, ovisan o drogama, a Marta je knjižničarka, ovisna o mnogočemu. Njihovi su portreti napravljeni kao ogledala, a njihove avanture prikazane su epizodama vucaranja po kvartu, seksa, obećavanja, pijančevanja i smrti.

Pitching će se održati u subotu, 16. ožujka u 11:00 sati u dvorani KIC-a.
Kinoklub Zagreb poziva vas na javni pitching projekata za kratke igrane filmove, razvijanih na radionici Scenaristički laboratorij. Projektima i njihovim autorima time se želi pružiti vidljivosti ali i potencijalno osigurati suradnju i razvoj na profesionalnoj razini s ciljem realizacije filma.
Svoje scenarije za kratke igrane filmove predstavit će polaznici radionice: Sara Grgurić, Matej Matijević, Roko Sikavica i Zoran Stojkovski. Nakon prezentacije projekata, slijedi razgovor s publikom i druženje. Pridružite nam se i podržite polaznike radionice, pomozite im svojim komentarima i savjetima, a uz to možda i pronađite svoj idući projekt!
Projekti su razvijani pod mentorstvom redateljice i scenaristice Sonje Tarokić (scenaristički dio) i producenta Mateja Merlića (pitching).

Ovog mjeseca Filmski kurikulum posvećujemo stiliziranim bajkama za odrasle Ante Babaje. U ponedjeljak, 25. ožujka u 19 h u Kulturno-informativnom centru KIC prikazat ćemo kratkometražni klasik Lakat (kao takav) (1959) i dugometražnu ekranizaciju bajke H.C. Andersena Carevo novo ruho (1961). Oba filma, napravljena prema scenarijima uglednog kazalištarca Božidara Violića, satirički ismijavaju ljudske mane poput karijerizma, udvorništva i licemjerja. Oba primjenjuju isti impresivni stilski postupak – radnju koja se odvija na potpuno bijeloj pozadini. Taj postupak sugerira alegorijsku vrijednost, kako u Carevom novom ruhu koji se ističe raskošnom bojom, tako i u monokromatskoj burleski Lakat (kao takav).
Uoči projekcije uvodnu riječ održat će nastavnik povijesti hrvatskog filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Nikica Gilić. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke. Ulaz na projekciju je besplatan.

Ovog mjeseca Filmski kurikulum posvećujemo dvama filmovima koje mnogi smatraju najpopularnijim dokumentarnim i igranim filmom hrvatske kinematografije. U ponedjeljak, 29. travnja u 19 h u Kulturno informativnom centru prikazat ćemo kratkometražni dokumentarac čiji je naslov zaslužan za izraz kojim se i danas opisuje lokalna manifestacija loše kvalitete Mala seoska priredba (Krsto Papić, 1972) i dugometražni igrani film koji svi znaju barem po naslovu Tko pjeva zlo ne misli (Krešo Golik, 1970). Oba filma povezuje još jedna odlika – duhovito upozoravanje na prisutnost kiča u našoj kulturi. U Maloj seoskoj priredbi radi se o nesklapnom seoskom preuzimanju obrazaca zapadne kulture (rock i pop glazba, izbori za miss), a u Tko pjeva zlo ne misli o kiču koji se uvukao u pore gradskog života, ali i u samu strukturu filma.
Uoči projekcije uvodnu riječ održat će dr. sc. Tomislav Šakić, nastavnik povijesti hrvatskog filma na Akademiji dramske umjetnosti. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke. Ulaz na projekciju je besplatan.

Ovog mjeseca Filmski kurikulum posvećujemo jednom od najrafiniranijih hrvatskih redatelja Zvonimiru Berkoviću i jednako rafiniranom direktoru fotografije Goranu Trbuljaku.

U ponedjeljak, 10. lipnja u 19 h u KIC-u, filmski program otvorit će čaroban Berkovićev dokumentarac More, grebeni, pisma o slikarstvu Ive Vojvodića, ali i o književnosti i mitskoj slobodi dubrovačke republike. Nakon toga prikazat ćemo jednako čaroban igrani film Ljubavna pisma s predumišljajem o ljubavi tajnog obožavatelja, ali i o Mozartovoj Čarobnoj fruli, smislu života i još koječemu.

U srijedu 19.06. u 19 sati možete pogledati dva međunarodno nagrađivana kratkometražna filma "Proljeće Života"(23 min., 2017.) i Trenuci Izazova(29 min, 2024.) Filmovi su zajedno osvojili 25 međunarodnih nagrada i značajnih selekcija, te su bili dio britanskog streamera Short TV i regionalne VOD Makedonske platforme CINESQUARE.

JAVNI NATJEČAJ
za radno mjesto Tehnički voditelj - kinooperater (m/ž)
1 izvršitelj/ica, na neodređeno, puno radno vrijeme

Program namijenjen najmlađim filmoljupcima (3+), uključuje osam kratkih animiranih filmova, prilagođenih djeci koja prvi put posjećuju kino! Nakon projekcije svako dijete dobiva diplomu za sjećanje na svoj prvi kino doživljaj. Vrijeme projekcije je 11:00 – 12:00 h, a svi filmovi u programu su sinkronizirani na hrvatski jezik.

Dokumentarni film Obalno šetalište Silvija Mirošničenka u Kulturno Informativnom Centru u Zagrebu (KIC) , 24.lipnja s početkom u 19h.
Gosti : voditeljica programa: Biljana Čakić – Veselić (filmska redateljica), Daniel Ruljančić (snimatelj filma), Silvio Mirošničenko (scenarist i redatelj)
Nakon uspješnih projekcija na prošlogodišnjem Liburnija Film festivalu te osvojene Nagrade europskog žirija za najbolji dokumentarni film na SEE Film Festivalu 2023. (u Parizu, Berlinu i Washingtonu), Obalno šetalište redatelja Silvija Mirošničenka u kinima se prikazuje od 11. travnja po čitavoj Hrvatskoj. Producentica filma je Anita Juka iz produkcijske kuće 4Film, koja je također i distributer, a koproducentica je Chiara Toffolo iz talijanske produkcijske kuće Tesla Film.

Futurističkom atmosferom koja se provlači kroz sve autoričine radove, i u The girl from tomorrow ostvaruje se dojam tijela koje bi moglo postojati u prostoru u kojem vrijede drugačiji fizikalni uvjeti, kao što su antigravitacijski prostori ili prostori koji dopuštaju postojanje paralelnih svemira, što sugerira i sam naslov. Potreba za otvaranjem novih mogućnosti razumijevanja tijela i pokreta kroz okvir filmske kamere, nudi gledatelju fokus na detalj i minimalne promjene tijela u kretanju.

Dirljiv animirani film o prijateljstvu, jednako zanimljiv i djeci i roditeljima! Priča prati razvoj neobičnog prijateljstva između psa i robota, koje se praćeno brojnim avanturama i dobrom glazbom u imaginarnom New Yorku 80-ih jednog dana iznenada prekida. Film je dobio više nagrada, među kojima je ona Europske filmske Akademije za najbolji animirani film te je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma. Nakon projekcije, djeca će imati priliku s edukatoricom glumicom Sarom Stanić sudjelovati u zanimljivom razgovoru o filmu. Trajanje programa je 11:00 – 13:00 h, preporučena dob je 8+.

Odluka o izboru kandidatkinje za radno mjesto Tehnički voditelj - kinooperater

Filmski kurikulum u ponedjeljak, 08. srpnja u 19 h posvećen je filmovima iz dalmatinskog zaleđa. Lisice (Krsto Papić, 1970) mnogi filmski kritičari smatraju najboljim hrvatskim filmom. Papićevo djelo jedan je od rijetkih hrvatskih igranih filmova s određenom reputacijom u svjetskim okvirima. Upečatljivim naturalističkim stilom u filmu je predočen oportunistički mentalitet seoskog čovjeka koji se slijepo pokorava diktatu vladajuće ideologije i običaja. Lisice su na Pulskom filmskom festivalu osvojile četiri Zlatne arene, uključujući i Veliku zlatnu arenu za najbolji film.

Dokumentarni film
Umberto Eco: knjižnica svijeta (2022, 80')
Režija: Davide Ferrario
U okviru Tjedna talijanskog jezika u svijetu, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu prikazuje dokumentarni film „Umberto Eco: knjižnica svijeta“ (režija: Davide Ferrario). U filmu redatelj razgovara s Umbertom Ecom o životu i njegovoj privatnoj knjižnici koja sadrži više od 30.000 naslova.
Ulaz na projekciju je slobodan.
U organizaciji Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu

U utorak, 22. 10. 2024. u 19 sati u KIC-u će se održati susret s prijateljima i suradnicima velikog hrvatskog filmskog intelektualca, kreativca i promotora Tomislava Kurelca.
Govornici su Živorad Tomić, Dubravko Jelačić Bužimski, Dean Šoša, Boško Picula i Hrvoje Hribar.
Razgovor će biti popraćen televizijskim i filmskim ulomcima uz prikazivanje kratkog igranog filma Tomislava Kurelca „Plavi svijet“ (Zagreb film, 1969., 14').

Projekcija filma uz razgovor s autorom
The Odour of Elephants After the Rain – film Omara Rajeha (2021., 35')

Pridružite nam se na posebnoj projekciji filma The Odour of Elephants After the Rain, remek-djela poznatog libanonskog koreografa Omara Rajeha uz razgovor s autorom!

ULAZ JE SLOBODAN!

Rajeh, osnivač organizacije Maqamat i umjetnički direktor platforme Citerne.live, stvorio je ovaj film kao snažno svjedočanstvo suočavanja s bolnim gubicima – od političkog i ekonomskog kolapsa Libanona, prisilnog zatvaranja Citerne Beirut - izvedbenog prostora kojeg je pokrenuo, do krize COVID 19 i razorne eksplozije u Bejrutu 2020. godine. Film je snimljen u Beirutu 2021., a kroz bogate vizuale i fizički rigorozan ples progovara o boli, gubitku i razorenim nadama.

U sklopu programa Film XX* u srijedu 30. listopada u 19 h u Kulturno informativnom centru (KIC) održat će se retrospektiva filmova slavne austrijske slikarice Marie Lassnig povodom 10. obljetnice umjetničine smrti.
Po izboru kustosice programa Dine Pokrajac prvi put u Hrvatskoj prikazat će se deset kratkih filmova koji su produžetak umjetničina istraživanja izražajnih mogućnosti slikarstva u predstavljanju ljudske figure i razrada njezina koncepta „slikanje svjesnosti tijela“ (Körperbewusstseinsmalerei) u filmskom mediju. Lassnig je jedna od najvažnijih europskih slikarica poslije Drugoga svjetskog rata, a njezini su filmski uradci podjednako fascinantni, razoružavajuće nepretenciozni i duhoviti, kao i ostatak njezina opusa. Sumračni ali žovijalni, strogi ali razuzdani portreti umjetnice utjelovljuju njezinu dugotrajnu i mukotrpnu borbu za priznanjem u svijetu kojim dominiraju seksizam i dobizam. Kroz oštroumnu kritičnost i domišljatu podrugljivost koja prožima jednostavne ali snažne geste njenih „deprimiranih, ali ne i potlačenih“ protagonistkinja, te kroz originalne animacije, crteže i pjesme u vlastitoj izvedbi, Lassnig podastire humoristične i pronicljive studije žena u odnosima i tjelesnim transformacijama.

Prvi Filmski kurikulum u novoj sezoni posvećujemo uzbudljivim počecima hrvatske poslijeratne kinematografije. U četvrtak, 31. 10. u 21 h u Kulturno informativnom centru KIC prikazat ćemo prvi igrani film domaće kinematografije u razdoblju socijalističke Jugoslavije i prvi naš partizanski film Živjeće ovaj narod (1947). Film srpskog redatelja Nikole Popovića u produkciji Jadran filma bila je spektakularna epopeja za koju država, u želji da proslavi svoju nedavnu slavnu prošlost, nije žalila troška, pa je za potrebe snježnih scena čak kamionima dovezen snijeg s okolnih planina. Struktura filma kao „revolucionarne freske“ u kojoj je glavni lik narod trebala je poslužiti kao model za buduće partizanske filmove, ali su kasniji filmovi ipak preferirali individualne partizanske junake. Kao predigru filmu vidjet ćemo film Iz tame u svjetlost Milana Katića, majstora poslijeratnog dokumentarnog filma, o velikom državnom projektu opismenjivanja seoskog stanovništva.

Drugi Filmski kurikulum u ovoj sezoni posvećujemo filmovima dva slavna Branka hrvatske kinematografije. U četvrtak, 14. studenog u 20 h u Kulturno informativnom centru (KIC) prikazat ćemo jedan od najboljih namjenskih filmova u povijesti domaće kinematografije, dokumentarac Branka Belana Elektrifikacija i cijenjenu melodramu Samo ljudi Branka Bauera. Dok je Belan suhoparnu temu svojeg obrazovnog filma obogatio šarolikošću motiva i dinamičnim tempom, Bauer je temu elektrifikacije obogatio spojivši je sa žanrom melodrame u holivudskom stilu. Intimu je spojio sa društvenim napretkom. Iako je film igrao u konkurenciji Venecijanskog filmskog festivala, što je uspjelo samo nekolicini hrvatskih filmova, ni kritika ni publika ni pulski žiri nisu ga dobro primili, pa je film zaboravljen sve do 1980-ih. Zahvaljujući revalorizaciji cijelog Bauerovog opusa i boljem statusu žanrovskog filma među kritičarima, ugled mu je počeo jačati i danas se smatra hrvatskim filmskim klasikom. Scena romantičnog zagrljaja ispred vodene bujice hidrolektrane jedna je od najpoznatijih scena domaće kinematografije.
Uoči projekcije uvodnu riječ održat će Silvestar Mileta, nastavnik povijesti hrvatskog filma na Fakultetu hrvatskih studija. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke. Ulaz na projekciju je besplatan.

Dokumentarni film
Režija: Katharina Mückstein (2022.)
96 minuta
Produkcija: La Banda Film & NGF Geyrhalterfilm
Jezici: njemački i engleski s hrvatskim podnaslovima
Pridružite nam se na projekciji filma Feminism WTF (2023) u režiji Katharine Mückstein povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Ženski pokret najuspješniji je društveni pokret 20. stoljeća i zahvatio je sve razine društva. Dostignuća pokreta nisu samo poboljšala životne uvjete za žene, već su radikalno promijenila način života i naše ideje o zajedničkom životu. I premda su feminističke rasprave poput #metoo doprle u središte društva, izraz “feministica” i dalje ima negativan prizvuk.

Kulturno informativni centar (KIC) od 26. do 30. studenog organizira 7. Arteriju - tjedan filma o umjetnosti.
Sedmo izdanje Arterije donosi presjek aktualnih dokumentarnih i igranih filmova o osebujnim umjetničkim osobnostima, njihovim kreativnim procesima i društvenim pozadinama – zagrebačka publika premijerno će gledati nagrađivane filmske posvete nekonformističkoj češkoj fotografkinji Libuše Jarcovjákovoj i queer sceni iza Željezne zavjese, kao i ekscentričnoj barunici i dadaistici Elsi Freytag-Loringhoven za koju neki tvrde da je prava autorica slavnog Duchampova Pisoara. Tu su i sanjivi dokumentarac o legendarnom kontrakulturnom okupljalištu Hotelu Chelsea i njegovim preostalim stanarima koji se opiru gentrifikaciji, nadrealistični hibridni biografski film o renomiranoj austrijskoj slikarici Mariji Lassnig kojoj je dugo izmicao uspjeh i njezinoj metodi „slikanja svjesnosti tijela“, te bliski susret s vizionarskim slikarom i kiparom Anselmom Kieferom u režiji Wima Wendersa koji pomoću 3D tehnike rastvara umjetnikov mikrokozmos.
Filmovi će biti popraćeni razgovorima koji će ove karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao paradigmu i uvertiru za promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti.
Selektorica programa je filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac.
Cijena ulaznice 3,00 EUR

Javno čitanje filma u KIC-u

"Kaja ubit ću te", knjiga snimanja u izdanju HDA (urednik Mladen Burić) povod je za susret s nedavno obnovljenim djelom, Mimičinim idejama, suradnicima i tumačima.

Uz fotografije i kratki kinoklubaški dokumentarac (making off) koji je realizirao Lordan Zafranović, asistent Vatroslava Mimice, svaki sugovornik će publici projicirati odabrani insert ovog domaćeg klasika, te podijeliti svoje razloge.
Poseban gost (na ekranu) bit će Sergio Mimica, koji se javlja sa svog filmskog seta na drugom kontinentu.

Novi Filmski kurikulum posvećujemo doajenu hrvatskog filma Antunu Vrdoljaku. U ponedjeljak, 09. prosinca u 19 h u Kulturno informativnom centru (KIC) prikazat ćemo klasik napravljen prema klasiku - igrani film Glembajevi (1988), ekranizaciju istoimene Krležine drame. Ovaj vrhunski produciran film bio je labuđi pjev danas posrnulog producentskog diva Jadran film. Minuciozno režiran, psihološki i emocionalno uvjerljiv, film je omogućio Eni Begović, Mustafi Nadareviću i Tonku Lonzi da ostvare glumačke izvedbe karijere na filmskom platnu. Prije Glembajevih pogledat ćemo skriveni dragulj za koji je Antun Vrdoljak napisao scenarij, dokumentarni film Viđeno na Griču (Obrad Gluščević, 1954.), duhovitu metafilmsku posvetu zagrebačkom Griču u kojoj se dokumentarno maštovito miješa s igranim.
Uoči projekcije uvodnu riječ održat će Silvestar Mileta, nastavnik povijesti hrvatskog filma na Fakultetu hrvatskih studija. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke. Ulaz na projekciju je besplatan.