19:00 sati

U POTRAZI ZA VIVIAN MAIER, r. John Maloof, Charlie Siskel, SAD, 2014., 84'

Dokumentarac koji razotkriva misterij donedavno nepoznate, a sjajne ulične fotografkinje, nominiran za nagradu Oscar i BAFTA. U filmu U potrazi za Vivian Maier John Maloof i producent Charlie Siskel razotkrivaju misterij nepoznate fotografkinje. Slijedeći tragove, prate njezinu povijest kroz New York, Francusku i Chicago. Ona je bila neizlječivi lutalica i samouka fotografkinja. Snimala je Rolleiflexom, a imala je nevjerojatnu sposobnost da se približi ljudima iz najrazličitijih slojeva. Zahvaljujući naporima Johna Maloofa, kritičari i galerije poludjeli su za njezinim radovima, a New York Times nazvao ju je jednom od najoštrovidnijih američkih uličnih fotografa. Maloof upoznaje ljude koji su poznavali Vivian, a tako se rađaju i nova pitanja o njezinu životu i radu. Obitelji za koje je radila kao dadilja imaju dvojake uspomene na nju i daju naslutiti njezinu mračnu stranu. Bi li uopće željela ovakvu pažnju? Odgovor ovisi o tome kako tumačite različite dokaze. Unatoč tome, čudesno je promatrati svijet očima Vivian Maier.

KRITIKE

Obuzimajuće, dirljivo i zadovoljavajuće ugodno. The New York Times

Fascinantna studija briljantnog neotkrivenog talenta. The Guardian

FESTIVALI I NAGRADE

Nominacija za Oskara 2015.

Nominacija za nagradu BAFTA 2015

NAGRADE CINEMA EYE HONORS 2015 – posebno postignuće u kategoriji debitantskog dugometražnog filma

MEĐUNARODNO UDRUŽENJE DOKUMENTARNOG FILMA 2014 – nagrada za najbolji autorski scenarij

MIAMI FF 2014 – velika nagrada žirija

PORTLAND IFF 2014 – najbolji dugometražni dokumentarni film, najbolji mladi redatelj

PALM SPRINGS FF 2014 – Nagrada John Schlesinger

 

Nakon projekcije slijedi razgovor teoretičarke Marije Ott Franolić i fotografkinje Sandre Vitaljić o brojnim pitanjima koja film otvara. S jedne strane tu je na djelu tipični patrijarhalni mit o dadilji za koju je začudno da ima bilo kakav drugi interes osim čuvanja djece. Zanemaruje se činjenica da je ova fotografkinja možda svjesno odabrala biti dadilja da bi nešto zaradila ali i imala dovoljno vremena i prostora za stvaranje, za lutanje ulicama i fotografiranje. Nakon njezine smrti fotografije su nađene slučajno, razasute po kutijama, od kojih ona mnoge možda nikad nije vidjela jer joj je bilo važnije fotografiranje od razvijanja slika. John Maloof predstavio ju je svijetu ali pritom i financijski profitirao, otkrivši priču o ženi koja je bila tajnovita i pomno čuvala svoju privatnost, pa vjerojatno nikad ne bi dopustila takvo prekapanje po svojoj osobnosti i intimi.