Nastavljajući se na niz od četiri predavanja Leonide Kovač, Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti održana kroz 2022-23. godinu, Umjetnički paviljon u Zagrebu i nakladnik Sandorf pozivaju vas na predstavljanje nove knjige autorice Leonide Kovač, Rasprizorenja, u Kulturno informativnom centru KIC, u ponedjeljak 22. siječnja u 19 sati.
U predstavljanju će sudjelovati Leonida Kovač, Irena Bekić, Hrvoje Hribar, Tomislav Pletenac, Matko Sršen i Ivan Sršen.

Vrijeme je karnevala, ljubavi i romanse, .što Knjiške moljčice Belu i Emu i realizatora Poschka tjera na duboko promišljanje o tim temama. Ne mogu si pomoći a da se ne zapitaju, na primjer, je li vampir najromantičniji od svih fantastičkih bića? Ili možda, postoji li u cijelom zapadnom kanonu lik koji voli presvlačenje i romansu više od Carrie Bradshaw?

Predstavljanje knjige „Srce Zemlje“ Glorije Lujanović

Utorak, 19.3.2024. u 19:30 sati u KIC-u

Na promociji sudjeluju autorica Gloria Lujanović, književna kritičarka, teatrologinja i spisateljica Nataša Govedić i pisac Miljenko Jergović.

Razgovor moderira Sanja Baković.

Izdavač: Naklada OceanMore

NOT INVISIBLE - NISMO NEVIDLJIVI
Mjesec svjesnosti o autizmu
Plavi utorci u KIC-u
2. 4. i 16. 4. 2024.

NORMALNOST ZABORAVA, NELAGODA PAMĆENJA
Sjeverni Jadran na ruševinama dvadesetog stoljeća
Razgovor o povijesti i politikama pamćenja u petak, 5. 4. u 19.30 h

Povodom nedavno objavljene knjige Natke Badurina Strah od pamćenja (Disput, 2023), razgovarat ćemo što su konkurentski narativi dvaju totalitarizama, vektori pamćenja, holokaustizacija narativa o ratnim stradanjima, višesmjerno pamćenje, memorijalna praksa i kultura kajanja, pojmovi koje je iznjedrio interdisciplinarni studij pamćenja.
Bit će riječi i o politikama pamćenja na sjevernom Jadranu kroz dvadeseto stoljeće, o razlozima straha od pamćenja antifašizma i komunizma, o holokaustizaciji žrtava nacističkog logora Rižarna San Sabba iz Trsta u (književnoj) kulturi traume, o mitologizaciji sjećanja na istarski egzodus u talijanskoj popularnoj, muzejskoj i službenoj kulturi pamćenja. Razmotrit ćemo i različite nacionalne strategije poučavanja povijesti i komemoriranja važnih povijesnih datuma, te obilježja pamćenja i (ko)memoriranja ratova u pograničnom području.

Ponedjeljak, 8. 4. 2024. u 19 h
21. tribina Poezija to go - druženje s pjesnicima:
Nastupaju: Alojz Majetić, Božica Brkan, Biserka Goleš Glasnović, Marina Čapalija, Branislav Glumac i Sonja Zubović.
Glazbeni gosti su Zlatko Majsec i Ivan Vidović.
Voditeljica programa i autorica projekta je Sonja Zubović.
Poezija to go je projekt poticanja čitanja poezije namijenjen mladima i svima koji se tako osjećaju. Pokrenula ga je književnica i pjesnikinja Sonja Zubović iz ljubavi prema hrvatskom jeziku, pod motom „poezija je laboratorij jezika, a jezik je nukleus nacionalnog identiteta“.

LET'S GET LIMINAL
LIMINALNI PROSTORI I LABIRINTI
KNJIŠKI MOLJAC 4. SEANSA

Dolaskom toplijih vremena došlo je pravo vrijeme i za novo izdanje Knjiškog moljca, emisije Radio Studenta o teoriji književnosti i kulturi, uživo!

U četvrtoj po redu seansi, naziva “Let's Get Liminal: Liminalni prostori i labirinti”, voditeljice Ema Marača i Izabela Šegedin analizirat će prostore u kojima se lako izgubiti: liminalne prostore i labirinte!

Susret s autorima i proizvođačima kapitalnog tv djela prilika je za rekapitulaciju značenja i znakova ovog velikog poduhvata grupe posebnih kreativaca.

Dokumentarna serija Betonski spavači u svoje tri sezone po četiri epizode razvija priču o odnosu arhitekture i promjenjivog društvenog konteksta na teritoriju koji je nekada objedinjavala Jugoslavija. Serija je fokusirana na arhitekturu i urbanizam nastao u socijalističkom periodu koji su obilježeni idejom nesebičnog društvenog doprinosa i optimističnom vjerom u bolju budućnost.

Razgovor o izložbi
Pridružite nam se u razgovoru o izložbi “Sanja Iveković: Nada Dimić File 2023/ Nada Dimić: Rekonstrukcija industrijskog nasljeđa”, koji se održava u sklopu Ženskog filmskog festivala i inicijative Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama.

Zagreb Book Festival od svog je osnutka 2014. godine osmišljen kao godišnja književna manifestacija s jasnim ciljem poticanja čitanja i kritičkog razmišljanja.
Nakon devet uspješnih izdanja postao je nezaobilazna točka na na kulturnoj i književnoj karti Zagreba ali i šire. Deseto izdanje ZBF-a održat će se pod nazivom FREKVENCIJA TIŠINE
Tišina. Donosi li mir? Ili nemir? Je li na suprotnoj strani od buke ili je tek zatišje pred buru? Stvara li nam ugodu? Ili strahujemo od pitanja koja skriva? Koje su frekvencije tišine?

U sklopu obilježavanja Frankofonije 2024. u Hrvatskoj, ne propustite proglašenje pobjednika Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2024., u srijedu 22. svibnja u 14.30 sati u KIC-u. Događanje uživo i online organizira Francuski institut u Hrvatskoj u partnerstvu sa Sveučilištima u Zagrebu i Zadru, a pod pokroviteljstvom Akademije Goncourt. Predsjednik žirija ove će godine biti pisac Makenzy Orcel, pobjednik Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2023. godine.
Ulaz slobodan

U fokusu 17. Subversive Foruma, koji će se održati od 27. svibnja do 1. lipnja u Kulturno informativnom centru (KIC), pitanje je klimatskih promjena i obuhvatnije ekološke krize. Na koji način je ona povezana s imperativom rasta koji je kapitalizmu inherentan i čini jezgru njegove historijske dinamičnosti. Imamo li kapaciteta suprotstaviti se prijetećoj destrukciji? Koje resurse kreativnosti moramo otkriti i mobilizirati kako bi fatalnu vezu kreativnosti i destrukcije presjekli i na njeno mjesto postavili nešto drugo? Kako objasniti da ta politika organiziranog poricanja realnosti uspijeva pridobiti sve širu glasačku potporu?

Knjiški moljac vas poziva na petu seansu uživo pod naslovom Otpor i sablast: transformacije tuge.

Tuga i tugovanje nezaobilazan su dio ljudskog iskustva; u neku ruku, tuga čini čovjeka jer nitko nije imun na rad tugovanja. Individualna tuga je često inspiracija za umjetnička djela, a na kolektivnoj razini, zadaća čuvanja sjećanja i tuge pripada spomenicima. No, jesu li ti spomenici objektivni u svom prikazu tuge? I kakve veze s tim ima kapitalizam?

U povodu obilježavanja tri desetljeća postava skulpture Ivana Kožarića „Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici u Zagrebu i dva desetljeća postava instalacije Nine Views Dawora Preisa, Nacionalni muzej moderne umjetnosti objavio je knjigu pod nazivom Nine Views 20+, koju će u suradnji s Kulturno Informativnim centrom predstaviti 18. rujna u 19 sati u Kinu KIC u Preradovićevoj 5, u Zagrebu. Uz Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, o projektu će tom prigodom govoriti muzejski savjetnik NMMU Željko Marciuš te povjesničari umjetnosti Vanja Babić i Saša Pavković, koji projekt prate od njegovog postava.

17:00 – 18:45 / Projekcija filmova i predavanje
Sebastijan Borovčak: Tu si negdje, 2024., 25′; produkcija: Kino-klub Zagreb
Josipa Henizelman: Nas osam, dva psa i mačka, 2021., 9’23”; Akademija za umjetnost i kulturu Osijek, 2021.
Jesam li bio dobar unuk? Možeš li se sjetiti? Zaboravljena pjesma odzvanja kroz sjećanje. Fotografije i filmovi podsjećaju nas koliko su sjećanja na bake i djedove važna u oblikovanju našeg unutarnjeg svijeta.

17.45 – 18.45 / Predavanje
Nina Čolović, istraživačica i aktivistkinja: Vrijeme i gubitak
Protok vremena u tugovanju sudara se s kapitalističkim satom koji raspodjeljuje našu svakodnevicu na mjerljive jedinice funkcioniranja radnog dana (produženog u nedogled s razvojem tehnologije i neprekidne potrage za profitom). Komemorativne prakse, ritualno ponavljane iz godine u godinu, kreiraju specifične obrasce tugovanja, ucrtavajući granice mogućnostima njegove artikulacije. Iako se o boli i drugim disforičnim iskustvima kazuje kao o nečemu što prolazi s vremenom, vrijeme se zgušnjava, zagušujući refleksiju i međusobno povezivanje kroz dijeljenu proradu teških iskustava. Predavanje će sagledati što je moguće naučiti iz žalovanja u vraćanju transformativnom potencijalu tuge u rekonstrukciji nas samih i okolnosti kojima su naša tijela zahvaćena.

Horor i camp vole se javno!

U prvoj ovosezonskoj Seansi Knjiškog moljca uživo, Moljčice Ema Marača i Izabela Šegedin pričaju o dva iznimno različita, ali međusobno iznimno skladna elementa: hororu i campu. (Ova se Seansa, sasvim slučajno, odvija tri dana prije Noći vještica. Puka slučajnost.)

Kao i uvijek, zanima ih mnogo toga, na primjer: što je zajedničko smijehu i strahu? Zašto je povijest horor filmova prožeta campom? Zašto si estetika campa i horora tako dobro pašu?
Zapitat će se i na koje se načine horor i camp vole u ludonarativnom mediju video igara? I koja video igra je najviše camp? Dobro razmislite, jer o vašem odgovoru ovisi vaš život! 🗡️🗡️🗡️

Knjiški moljac ponovo u KIC-u! U sedmoj seansi pod nazivom U potrazi za izgubljenim pikselom, moljčice Ema Marača i Izabela Šegedin se pitaju:

koje su to muke po digitalnom arhiviranju?

Naše suvremeno doba ima tendenciju seliti sve u digitalnu sferu, pa tako i arhive, knjižnice, muzeje i druge čuvare kolektivnog znanja i sjećanja. Ipak, digitalni svijet ne garantira vječnost podataka jer je i dalje ovisan o materijalnoj stvarnosti: kako ih možemo zaštititi od propasti i zaborava? Tko bira što čuvati? I kako Derrida objašnjava ljudsku potrebu čovjeka za arhiviranjem i očuvanjem?

U petak, 6. 12. 2024. otvara se 2. europska feministička konferencija u Zagrebu, koja će trajati tri dana uz sudjelovanje gotovo 50 govornica i govornika, u organizaciji udruge Domino. S ponosom najavljujemo 2. europsku feminističku konferenciju pod nazivom “Budućnost je u našim rukama”, koja će se održati od 6. do 8. prosinca 2024. u Zagrebu u prostoru Oaza, Radićeva 9 te KIC-u, Preradovićeva 5.
Ova konferencija predstavlja značajnu platformu za raspravu o trenutačnom stanju i budućem smjeru ženskih prava u današnjem složenom političkom pejzažu. Trodnevna konferencija okupit će političare/ke, aktiviste/ice i umjetnike/ice iz lokalnih i međunarodnih krugova, stvarajući platformu za preispitivanje ključnih pitanja povezanih s pravima, zastupljenošću i dobrobiti žena u Hrvatskoj i šire.
Konferencija će započeti uvodnim riječima Predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova pri Europskom parlamentu, Line Gálvez Muñoz, zatim gostiju koji uključuju Tenu Šimonović Einwalter, pučku pravobraniteljicu, Veleposlanice Sjedinjenih Američkih Država i Kraljevine Nizozemske i drugih.

Povodom stote obljetnice kvantne fizike, Miroslav Dorešić će nam na zanimljiv i pristupačan način pokušati objasniti zašto i dalje izaziva mnoge prijepore na različitim područjima ljudske djelatnosti.

Uza svoj apstraktni i egzaktni matematički formalizam dala je niz iznimno važnih teorijskih rezultata, ali i na stotine praktičnih primjena koje su ekstremno ubrzale tehnološki razvoj. Tridesetih godina prošlog stoljeća, u ondašnjem SSSR-u, kvantna fizika je proglašavana buržoaskom izmišljotinom i neznanstvenom teorijom jer se nije uklapala u dijalektički materijalizam.