KOLIKO JE NESTVARNA NAŠA SLIKA STVARNOSTI?

Povodom stote obljetnice kvantne fizike, Miroslav Dorešić će nam na zanimljiv i pristupačan način pokušati objasniti zašto i dalje izaziva mnoge prijepore na različitim područjima ljudske djelatnosti.

Uza svoj apstraktni i egzaktni matematički formalizam dala je niz iznimno važnih teorijskih rezultata, ali i na stotine praktičnih primjena koje su ekstremno ubrzale tehnološki razvoj. Tridesetih godina prošlog stoljeća, u ondašnjem SSSR-u, kvantna fizika je proglašavana buržoaskom izmišljotinom i neznanstvenom teorijom jer se nije uklapala u dijalektički materijalizam.

Slučajnost i vjerojatnosni opis slučajnosti, uz rušenje kauzalnosti i odustajanje od determinizma, a uz dva ključna njena određujuća fenomena kao što su superpozicija i kvantna isprepletenost, unijeli su nemir i u misli velikana znanosti tog doba, pa i samog Einsteina.

Richard Feynman, zasigurno najpoznatiji teorijski fizičar druge polovice 20-tog stoljeća ustvrdio je da onaj tko misli da razumije kvantnu mehaniku, ustvari je ne razumije. Tom je Feynmanovom tvrdnjom okončana svaka spekulacija o nezornosti i neintuitivnosti kvantne fizike. Nakon odlučujućih eksperimenata posljednjih 30-tak godina postalo je jasno da sva nadanja o tome da je kvantna mehanika nepotpuna teorija (Einstein) - padaju u vodu. I više od toga: pokazano je da nam mikrosvijet poručuje da je Svemir zapravo sve samo ne lokalno realističan.