18/11
tribine

Biblioteka "Što znam?"

 

Predstavljamo četiri knjige iz biblioteke "Što znam?" ("Que sais-je?") u izdanju Kulturno informativnog centra objavljene u 2025. godini.

Biblioteku Što znam? (Que sais-je?) još je 1941. pokrenuo Paul Angoulevent, a do danas ona broji preko tri i pol tisuće različitih naslova, preko dvije i pol tisuće autora i prijevode na četrdesetak jezika. Biblioteka je dobila ime po Montaigneovoj misli, ugraviranoj i u njegov osobni pečat, a osmišljena je kao niz knjižica, koje sintetiziraju osnovno znanje i postavke raznih disciplina, područja ili tema.

 

Que sais-je? - Što znam?
O biblioteci „Što znam?“

„Biblioteku Što znam? (Que sais-je?)  još je 1941. pokrenuo Paul Angoulevent, a do danas ona broji preko tri i pol tisuće različitih naslova, preko dvije i pol tisuće autora i prijevode na četrdesetak jezika. Biblioteka je dobila ime po Montaigneovoj misli, ugraviranoj i u njegov osobni pečat, a osmišljena je kao niz knjižica, koje sintetiziraju osnovno znanje i postavke raznih disciplina, područja ili tema.
Ono što fascinira u toj biblioteci i načinu njezina uređivanja jest visoka razina i upućenost tekstova, uravnoteženi omjer esejizma i enciklopedizma, analize i faktografije, tumačenja i podataka, specijaliziranosti i pristupačnosti, koji postižu toliko različiti i brojni autori.
Kultna biblioteka Što znam? je 'kulturni proizvod' koji se opire konzumerističkoj logici te brzini, imperativima promjene i senzacije, prevladavajućima i u izdavačkim industrijama.“

Katarina Luketić

 

DEPRESIJA
Pascal-Henri Keller

PREVODITELJICA: Andrea Sudić

Depresija je danas najrasprostranjenija psihička bolest, toliko da je neki nazivaju “glavnim zlom našeg doba”. Paradoksalno, ona je još uvijek iznimno tajnovita, dok je oboljelih svakog dana sve više. Shvatila je to dobro farmaceutska industrija koja diljem svijeta iskorištava ogromno tržište. Kako to objasniti? Odakle dolazi ta epidemija? Može li depresija biti neurološka bolest? Ili genetska? Ima li društveni i kulturni kontekst ulogu u njezinu nastanku? Mnogo je aktualnih pitanja koja su još uvijek bez pravih odgovora…

Pascal-Henri Keller je psiholog i psihoanalitičar, profesor emeritus kliničke psihopatologije na Sveučilištu u Poitiersu. Nakon studija deset je godina radio u bolnici Charles Perrens u Bordeauxu. Potom je obranio doktorsku tezu iz psihologije i započeo karijeru kao nastavnik-istraživač na Sveučilištu u Bordeauxu.


IMAGINACIJA
Jean-Jacques Wunenburger

PREVODITELJ: Marko Gregorić

Mašta, sjećanje, san, mit, roman, fikcija... Toliko je mnogo izraza ljudske imaginacije. Ono imaginarno tretiramo često na ambivalentan način - ponekad kao puku tlapnju, a ponekad i kao način obogaćivanja vlastitog postojanja. Što nagoni ljudsku svijest da zamisli drugi i drugačiji svijet? Je li imaginarno otuđujuće ili zapravo istinski oslobađajuće?
Na raskrižju disciplina – psihoanalize, književnosti, kulturne antropologije, sociologije medija – ovo djelo nas poziva na igru i nudi novi horizont poimanja: ono imaginarno.

Jean-Jacques Wunenburger je filozof i profesor emeritus na Sveučilištu Jean Moulin Lyon III. 
Bio je direktor Centra za istraživanje imaginarnog i racionalnog “Gaston Bachelard “na Sveučilištu u Burgundiji, a zatim direktor Instituta za filozofska istraživanja na Sveučilištu Jean Moulin Lyon III. Svjetski je priznat stručnjak za područje sakralnog.


MITOVI I KNJIŽEVNOST
Frederic Monneyron
Joël Thomas

PREVODITELJ: Marko Gregorić

Premda se donedavno mislilo da je mit izgubio svoj stari i prvobitni smisao, da označava tek nejasan skup tvrdnji koje nemaju neke velike veze sa stvarnim svijetom, interes za njegovim proučavanjem neprestano je u porastu pa se može govoriti o svojevrsnom „povratku mita“. Dok mu je u „dobu razuma“ pripadalo sasvim skromno mjesto, mitske sile nas ponovno privlače; očito je da nam više nije dovoljan „raščarani svijet“ koji je dobro opisao Max Weber. Tako se i danas otkrivaju najskriveniji modaliteti ljudskog postojanja zahvaljujući književnosti koja je održala i prenijela mnoštvo mitova. Ovo djelo nastoji razjasniti dugotrajan i kompleksan odnos između mita i književnosti kroz hermeneutički okvir suvremenih humanističkih znanosti.

Frederic Monneyron francuski je pisac i akademik. Od 1998. godine redoviti je profesor komparativne i opće književnosti na Sveučilištu u Perpignanu te predaje sociologiju mode na Mod'Art International u Parizu. Monneyron je autor više od dvadeset knjiga prevedenih na brojne jezike te urednik petnaestak zbornika.

Joël Thomas profesor je latinske književnosti i civilizacije na Sveučilištu Perpignan-Via Domitia. Autor je niza knjiga posvećenih mitologiji i imaginarnom od kojih se izdvaja Grčko-rimski mitovi ili sila imaginarnog (Academia, 2017.)


KULTURNA POVIJEST
Pascal Ory

PREVODITELJICA: Andrea Sudić

Kulturna povijest je ponovno u središtu pažnje. Ovo djelo nam na sažet način pokušava približiti svu njenu širinu i dubinu; njezino polje istraživanja proteže se od proučavanja lončarskih umijeća do borilačkih vještina, od uloge parfema u društvenom životu do duhovnosti svetaca… Također, ovo djelo pokušava dati i jednostavne odgovore na složena pitanja bez da padne u zamku banalizacije. Kulturnu povijest u najširem smislu definira kao povijest niza reprezentacija tipičnih za neku društvenu zajednicu. Njezino razumijevanje pomaže nam u razumijevanju sveobuhvatnosti svijeta.

Pascal Ory je profesor emeritus na Sorboni (Pariz I); izabran je u Francusku akademiju u ožujku 2021. Autor je niza djela o kulturnoj povijesti i političkoj povijesti modernih zapadnih društava.

 

 

Postavke pristupačnosti